Predvođeni Marc Ferracci, francuski ministar za industriju i energiju, osam evropskih zemalja objavilo je niz mjera koje žele da Europska unija (EU) usvoji za zaštitu bolesti hemijske industrije regije.
Nazvane su zakon o kritičnim hemikalijama EU i izložene u zajedničkoj izjavi zemalja, predloženo zakonodavstvo je odgovor na nedostatak globalne konkurentnosti evropske hemijske industrije, situaciju koja je dovela do niza biljnih zatvarača u cijeloj regiji.
Zakon o kritičnim hemikalijama EU zaštitili bi molekule "izgradnje" koji se smatraju važnim za evropsku hemijsku industriju, države zemalja. Čin bi zamijenio trenutnu pravila o državnoj pomoći tako da zemlje mogu podržati modernizaciju strateških objekata i zaštititi proizvođače od visokih cijena energije i jeftinih proizvoda iz konkurenata izvan regije. Uz to, čin bi poticao istraživanje i razvoj.
Zemlje su identificirale 18 hemikalija koje su kritične za regiju i trebaju zaštitu: amonijak, benzen, butadiene, hlor, etilen, hidrofluinska kiselina, lizin, metanol, metionin, fenol, propilen, silikon, natrijum-karbonat, natrijum hidroksid, stiren, sumpor, toluene i ksilen.
"Oni čine građevinski blokovi koji su neophodni u uzrožnom odbrani, zdravlju, hrani, hrani, automobilu, izgradnji, zelenoj tehnologiji i drugim glavnim industrijama - odsustvo koje bi moglo predstavljati prijetnju javnim i društvenim interesima", kaže izjava.
Mjera bi bila ciljala biljkama koja zahtijevaju ulaganja za udarbonizaciju i modernizaciju i one koji bi, ako su zatvoreni, ugrozili europski suverenitet. Zemlje potpisnice-Češka, Francuska, Mađarska, Italija, Holandija, Rumunjska, Slovačka i Španija - predlažu da su zamjene sa niskim ugljikom za 18 hemikalija strateška.
Zemlje kažu da će čin raditi ručno u rukavici sa čistim industrijskim ugovorom, paketu mjera koje je Europska komisija najavila u februaru kako bi pomogla u svim teškim industrijama udarboniziranju. Zakon o kritičnim hemikalijama EU bili bi posebno prilagođeni hemijskoj industriji, državama potpisnicama.
Osam zemalja ukazuje na 12% pad evropske hemijske proizvodnje između 2019. i 2023. godine i reći da bi 20 etilenskih krekava moglo zatvoriti do 2035. godine, uz gubitak od 50, 000 poslovi, ako vlada ne djeluje. Problemi sektora uglavnom su rezultat visokih troškova energije i "žestokih, ili čak nepoštenih konkurencija iz zemalja koje nisu članice EU", države države.
U primjeru europske borbe hemijske industrije, požestom i Lyondellbasell industrije danas su otkrili da će trajno zatvoriti zajednički posjednicu u Maasvlakteu, Holandiji, što čini propilen oksidu i stiren. Zatvaranje je rezultat "globalnih preglednosti, uporno slabe potražnje i visoki troškovi u Evropi", kaže Hermann-Josef Dörholt, šef poslovanja performansi koveza, kaže u saopćenju za javnost.